Živković otkrio koliko je ljudi od 2025. platilo porez na praznu nekretninu

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je prazno čak 600 tisuća stanova, a stručnjaci procjenjuju da nedostaje njih više od 230.000.

Na pitanje naše Nataše Božić je li Bačićev Zakon o priuštivom stanovanju kvalitetniji od ranije najavljenog Zakona o prostornom uređenju, Živković je rekao da taj raniji zakon smatra „gotovo sigurno protuustavnim“ te je najavio podnošenje tužbe.

"Investicijski urbanizam"

"Ako tužba neće funkcionirati, pokrenut ćemo referendum oko toga da se lokalnim jedinicima oduzima pravo odlučivanja i činjenice da se kreće u tzv. "investicijski urbanizam" gdje investitori imaju veća prava odlučivanja o prostoru negoli građani", rekao je Živković.

Na pitanje kako izgleda jučer predloženi Zakon o priuštivom stanovanju, kaže da ustvari nije predstavljen sam zakon, već Powerpoint prezentacija tako da ne zna kako će taj zakon u konačnici izgledati.

Program priuštivog stanovanja

"Nas najviše brine u tom zakonu što će se ljudima koji nisu raspolagali imovinom u svrhu stanovanja, omogućiti ogroman transfer sredstava ukoliko pristupe programu priuštivog najma. Ljudi koji su sve radili po pravilima ne mogu pristupiti tom programu, a neto iznos je puno veći za osobe koje će biti u tom programu, nego za one koji regularno rentaju", kaže Živković.

Pojašnjava:

"To nisu isti stanovi. Oni koji jesu u programu moraju biti namješteni, moraju plaćati porez na najam, moraju plaćati pričuvu, ne moraju održavati stan, a oni koji nisu - ne moraju ništa od toga. Razlika u troškovima jedne i druge kategorije je nešto što bi mogli nazvati protuustavnim", ocijenio je Živković.

Na pitanje hoće li i ovaj Zakon o priuštivom stanovanju završiti na USUD-u, zastupnik Možemo kaže da se čeka finalna verzija, ali da će svakako paziti da se jednako tretiraju građani, a ne da posljedica bude, kako kaže, "dodatna nejednakost".

Smatra da je ključno pitanje jesu li resursi koje imamo kao lokalna zajednica optimalno iskorišteni, a to se događa kako naglašava, kada se rade "paralelni sustavi."

Kakav je model u Zagrebu?

Podsjeća da u Zagrebu ima dva načina dodjele gradskih stanova - oni koji su u riziku od siromaštva, odnosno onih koji su ispod 30 posto prosječnih primanja. Drugi način je, kaže, priuštiva dodjela, za one koji su iznad pa do 100 posto prosječnih primanja.

"Međutim, Hrvatska se nije odlučila na taj smjer, već se fokusirala samo na one kojima treba priuštiv najam. Sad dobivamo taj treći model koji je paralelan s onim kojeg imamo u Zagrebu", govori Živković.

Na pitanje ima li u Zagrebu potrebe za dodatnom izgradnjom stanova, s obzirom da je samo u tom gradu između 55 i 85 tisuća praznih stanova, kaže da je poseban problem "špekulativnih stanova".

Fond javnih stanova kao alat za obuzdavanje cijena stanova

"Postupno se treba povećavati fond javnih stanova jer je to dobar alat u rukama lokalne jedinice, da upravlja stambenim fondom, da prepozna potrebe i da dodijeli onima kojima treba. Ako je taj stambeni fond dovoljno velik, on može utjecati i na cijenu najma. Imamo primjer toga u državama gdje je taj javni fond preko 50 posto. Hrvatska nije ni približno tome; Zagreb je na oko 1,7 posto, a u drugim gradovima se kreće oko 2 posto", otkriva zastupnik.

Primarno što se treba napraviti je, smatra, aktivirati prazne nekretnine.

"Jedno od prijedloga je bilo uvođenje poreza na prazne nekretnine, no od Ministarstva financija smo dobili podatak da se on praktički - ne provodi. U odnosu na 2025. kad je porez uveden, svega je 20 tisuća novih nekretnina oporezovano. To je 3,3 posto svih nekretnina. Ja bih mogao reći da svi koji su platili taj porez se mogu opravdano osjećati prevareno", zaključuje Marin Živković.